RISKUS NO’O OPORTUNIDADES HUSI CORONA VIRUS: MEDIDAS EKONOMIKAS URGENTES BA TIMOR-LESTE. Dr Avelino Coelho, Shalar Kossi FF

RISKUS NO’O OPORTUNIDADES

 HUSI CORONA VIRUS:

MEDIDAS EKONOMIKAS URGENTES BA TIMOR-LESTE 

Dr Avelino Coelho, Shalar Kossi FF

Sai ona klaru liu katak kadeia fornesimentu globál sira, inklui hirak-ne’ebé iha relasaun ho ai-han importadu mai  Timor-Leste, sei kona ha atingidu ho interrupsaun tanba efeitu indiretu hosi krize Vírus Corona.


Maske iha ona liafuan de konfiansa  hosi Governu hodi fó-garantia sira, maibe kontinua  laiha klareza katak importasaun foos hosi nasaun sira hanesan Vietname bele disponivel nafatin, no maske sira hetan susesu iha sira-nia negosiasaun ho nasaun ne’ebé esporta foos, laiha garantia ba nia kualidade ka kontinuidade fornesimentu. No’o, pior liu tan, maka halo Timor-Leste de pendente liu tan.

Tuir tempu, impaktu ba nasaun ninia seguransa ai-han ein jerál, no espesifikamente liu-li ba estadu saúde no nutrisaun hosi grupu vulneravel sira iha sociedade  nia let, bele sai boot liu duké efeitu hosi vírus ne’e rasik. Bazeia ba realidade no’o dadus estatístiku kona-ba saúde no nutrisaun iha ita-nia rain, husu ema atu han menus liu maka  la’ós solusaun ne’ebe viavel. Kualkér redusaun ba seguransa ai-han bele, por ezemplu, hamosu efeitu negativu ba nutrisaun no saúde povu nian no hamenus sira-nia imunidade hasoru moras hada’et nian, entre moras hadaet-sira ne’ebe iha,  moras rua ne’ebe maka bele sai riskus ba sociedade maka covid-19 no tuberkuloze. Realmente, teoriss medikas hateten katak virus covid 19 fasilmente ataka liu maka ema sira ne’ebe iha moras seluk, entre seluk, ida maka tuberkulose. Maibe, tau ses tiha teoria ne’e, Estado precija regista katak sidadaun barak liu mate durante tinan barak Ukun An maka husi moras hansean tuberkulose no’o seluk tan.

Maske situasaun atuál ne’e ia probabilidade atu hamosu problema boot ba Timor-Leste, ita mós bele uza situasaun ne’e nu’udar oportunidade atu aumenta maka’as seguransa ai-han, saúde no nutrisaun no iha tempu hanesan aumenta oportunidade sira ba empregu no hamenus ita-nia dependénsia ba importasaun. Tanba efeitu multiplifikadór ekonómiku, kada dolár ida-ne’ebé gasta atu importa ai-han signifika dolár sanulu ne’ebé lakon tanba labele uza atu aumenta ita-nia nasaun nia kapasidade produtivu.


Estratéjia atu simplesmente fahe osan ba ema bele aumenta ema invididuál ka família, ka negosiante ida nia kbiit sosa ba tempu badak, no ikus liu bele haburas setór retallu  iha ekonomia laran, maibé sei lato’o, bainhira, por ezemplu, loja no merkadu sira labele halo operasaun tuir kapasidade másimu, ka bainhira falta ai-han no sasán esensiál ba konsumu  umakain sira ne’ebe bele hetan iha merkadu. Buat ne’ebé ita hasoru hela daudaun mak eskasés iha sorin-oferta nian, no ida-ne’e mak buat ne’ebé ita tenke hadi’a. Mezmuké ladauk falta ai-han importadu, atu tau de’it osan iha família no negosiante individuál sira-nia liman sei sai kontra-produtivu bainhira maioria hosi osan ne’e mak gasta ba ai-an importadu. Estratéjia ida-ne’e nia efeitu sei aumenta de’it ita-nia nasaun nia produtu esportasaun boot liu hotu, ne’ebe durante ne’e ita exporta maka “ merkadoria”   Dolár Estadus Unidus. Ita expora dollar tamba usa ba selu importasaun no sei halo aat tan ba ita-nia situasaun ekonómiku.


Tanba situasaun ida-ne’e, prioridade ida hosi kualkér resposta ekonómiku viavel ba krize COVID-19 mak atu investe estratejikamente kedas ba produsaun ai-han lokál, ho foku partikulár atu hetan vantajen di’ak liu hotu hosi sazaun agríkola atuál, no ho hanoin ba gerasaun ida tuirmai tan.

Ita tenke foti oportunidade ida-ne’e atu hamate mitus katak Timor-Leste labele fó-han ba nia an rasik, no espesifikamente atu halakon persepsaun kona-ba nia dependénsia ba foos importadu.

Ita tenke hamate mitus katak  susar tebes ba Governu atu kria empregu.

Ita tenke hamate mitus sira relasiona ho hanoin ekonómiku ne’ebé laiha ona relevánsia ba realidade aktual.

Ita tenke hamate mitus  katak atu bele sai sosiedade modernu, Timor-Leste tenke husik ka haluaha tiha  nia populasaun rurál no to’os-natar na’in sira-nia rekursu, kapasidade no matenek. Katak sira sei la fo’o osan ba Estado. Hanoin ida ke salah tebes.

Ita tenke foti oportunidade atu hamate mitus katak Timor-Leste tenke hela dependente ba nasaun seluk ba produtus de konsumo ka de nesesidade bajiku, maioria hosi merkadoria báziku liu ne’e, ita importa.

Daudaun ne’e, iha Timor-Leste ita sosa Dolár Estadus Unidus hosi Amérika uza rezerva mina no gás hosi Tasi Timor depois ita haruka osan ne’e sai kedas  hodi hola produtu ai-han ne’ebe ho kualidade kualidade menus, prinsipalmente sasán importadu, hanesan foos, super-mie, mina-te’in, trigu-uut no masin-midar, naan no ikan kaleen, no bee ákua… ba ita nia konsumo, ke tuir-lolos, ita nia povo bele produs hela. Flata maka politika Estad0-nian!

Portantu, ita presiza haree krize ne’e nu’udar oportunidade atu hahú troka situasaun ida-ne’e.

Iha dalan oioin liuhosi ne’ebé Governu bele hahú aumenta kapasidade produsaun ai-han lokál. Governu bele kontrata estratejikamente ho produtór to’os no natar na’in sira iha área espesífiku ne’ebé anota tia ba sira-nia kapasidade produsaun resikliu ba produsaun ai-han espesífiku. Nu’udar alternativu, nomós/ka iha tempu hanesan, Governu bele implementa programa empregu sira iha área xaves hodi hamenus ita-nia dependénsia ba ai-han importadu. Modelu ida-ne’ebé governu bele adopta mak ida-ne’ebé hatudu ona susesu boot iha área rurál sira iha Índia.


Iha tinan 2005 Governu Índia lansa tiha Lei Garantia Empregu Rurál Nasionál Mahatma Gandhi. Lei ida-ne’e fó garantia ba empregu loron-100 kada tinan ba umakain rurál ida-idak. Katoluk ida hosi empregu hirak-ne’e mak rezerva tiha ba feto sira. Programa ne’e mak suporta liuhosi Fundu Garantia Empregu Nasionál hosi governu sentrál. Aspektu importante hosi Lei ida-ne’e mak katak nia fornese enkuadramentu bazeia-ba-direitus ida hodi garante empregu ba ema hotu-hotu ne’ebé hakarak servisu. Nia garante loron 3 kada semana ba ema sira-ne’e iha atividade intensivu ka traballu sira hanesan agrikultura no obras públikas iha nivel lokál.


Ezemplu Índia ne’e mak dalan ida oinsá Governu bele introdús konseitu garantia empregu iha Timor-Leste. Programa hirak hanesan ne’e hetan rekoñesimentu globalmente nu’udar ferramenta esensiál sira ba nasaun nia abilidade atu utiliza nia rekursu disponivel hotu – materiál no umanu – ho maneira produtivu.

Ho tempu badak de’it to’o rai-udan nia ikus, iha tempu uitoan de’it ba Governu atu intervein no foti medida sira ne’ebé bele halo kontribuisaun boot atu halo ekonomia sai produtivu liu no aumenta empregu no seguransa ai-han. Timor-Leste iha ona asesu ba matenek-na’in di’ak liu hotu iha mundu ne’ebé bele tulun atu dezeña no implementa programa hirak hanesan ne’e. Sei krusiál no urjente katak Governu hahú halo buat ne’e kedas. Se Governo iha intensaun diak, bele hahu programa desenvovimento agrikultura ho fasilmente.


Medida imediata ne’ebé bele inklui iha programa ida hanesan ne’e, maka: hatama kedas rai arável hotu-hotu ne’ebe iha  ba produsaun, aselera produsaun lokál ba sasán sira hanesan mie no filtru bee-moos no hatán ba asuntu infraestrutura lokál urjente (porezemplu sistema irigasaun no estrada lokál iha nivel Suku hodi asegura transporte ai-han). Lista ne’e mak limitada de’it tuir ita-nia imajinasaun no nesesidade. Produsaun filtru baratu no asesivel mós kontribui kedas ba Governu nia polítika atu halakon utilizasaun plástiku. Polítika ida-ne’ebé to’o agora Governu rasik falla atu trata ho seriedade tanba nia rasik kontinua uza bee botir-ákua. I importante liu, Governo precija insentiva produsaun ai-han seluk ho nutrisaun de kualidade ba sociedade.


Objetivu-jerál hosi kualkér resposta ekonómika ba krize tenke hanesan tuirmai ne’e:


– Hahú aumenta produsaun produtu oioin ba konsumu lokál;


– Foti medida sira hodi hametin katak hamlaha la sai efeitu boot liu hosi krize ida-ne’e;


– Hahú hametin katak kada dolár ida-ne’ebé gasta iha rai-laran fó duni benefísiu ba rain ne’e no la sai hosi rai-laran (no mós fó benefísiu hosi efeitu multiplikadór ekonómiku ne’ebé mai hosi gastus iha ekonomia lokál ). Ema simu osan, sosa ai-han husi produsaun nasional.


Karik la implementa medida urjente hanesan ne’e, ita sei hasoru situasaun reál tebes katak la’ós vírus Corona ne’ebé hamate ema, maibé falta ai-han. Ita labele filafali ba krize tinan 1978 – 1980 nian, ne’ebe ema barak ne’ebe foin tu’un husi ailaran, la iha produsaun tamba hela iha sentrus de konsentrasaun, barak mate ba hamlahak.


Situasaun atuál presiza prudénsia no polítika konsistente. Nia presiza katak ita tenke hanoin kona-ba oinsá atu utiliza modelu oin barak ne’ebé lori mai ita-nia rain durante tinan 20 nia laran liuhosi organizasaun internasionál barak, no hakat liu hanoin sira hosi modelu ne’ebé mak informa tiha liuhosi enkuadramentu ekonómiku dezatualizadu no limitadu. Ita bele haree globalmente katak nasaun barak no analista barak husik konstranjimentu restritivu hosi hanoin ekonómiku ne’ebé domina no aumenta ita-nia dependénsia durante tinan 20 nia laran. Ita bele mós haree hosi relatóriu sira iha jornál barak no hosi ajénsia sira hanesan Banku Dezenvolvimentu Aziátiku katak ita-nia rejiaun hasoru hela krize sekundáriu karik iha  interrupsaun ba kadeia produsaun no fornesimentu ne’ebé bele mosu tanba vírus ida-ne’e.


Ita tenke aumenta produsaun lokál kedas. 

Buat ne’ebé ita iha ona, buat ne’ebé to’os no natar na’in lokál sira halo rasik iha nivel Aldeia no Suku, iha rai-laran no sidade, hatudu ona katak ita bele sai auto-sufisiente. Hodi tuir nune’e, Governu tenke aloka parte boot hosi kualkér resposta ekonómika ba emerjénsia hodi hasa’e kapasidade produsaun agríkola no lokál iha nivel hotu-hotu. Kada familia tenki kuda nia rai ne’ebe nia iha, mesmo nia la fa’an, noa bele komsume. Karik nia fa’an, nia konttibui ba fornse bens de konsumo ba ema sira ne’ebe simu osan, maibe la iha rai atu kuda. Sira sosa, merkado nakloke, osan sirkula iha rai laran.


Presu fiskál sei relativamente ki’ik, no benefísiu sei boot tebes. 

Ho konsiderasaun ba sensus foin lalais liu, maiz ou menus 30% hosi populasaun moris hosi agrikultura. Persentajen ne’e bele aumenta, no kapasidade produtivu hosi to’os no natar na’in sira-ne’e bele hasa’e tiha. Fulan liubá Fundu Petróleu lakon $1.8 billaun, ne’e mak 1,800,000,000 iha semana ida de’it nia laran. Ho pedasuk ki’ik de’it hosi montante ne’e (entre 10% no 20%) pelumenus 30% hosi populasaun bele hetan servisu iha atividade produtivu. Katak, pelumenus to’os no natar na’in sira hotu iha Timor-Leste bele iha empregu atu prodús ai-han no produtu sira-seluk hodi fó-han ba ema seluk .


Ho empregu, ema sei hahú servisu ho sira-nia rai rasik, no ita bele hahú implementa medida sira hodi hamenus presu ai-han ne’ebé agora karun, no bele tau osan iha povu Timor-Leste nia liman ne’ebé bele rasik aumenta atividade ekonómiku rasik.


Peskiza hosi ekonomista notavel liu iha mundu, ho perspektivu ne’ebé nasaun barak iha mundu hahú adopta, fó hatene ita katak ezisténsia programa garantia empregu sira sei asegura katak ema bele hakat bá oin hodi hahú sira-nia negósiu rasik iha ekonomia estavel liu ho demanda estavel liu duké buat ne’ebé ita esperiénsia iha pasadu. Estabilidade ne’ebé programa hirak-ne’e lori ba ekonomia no ba demanda totál sei asegura katak ema dezempregadu barak ohin bele hetan empregu iha setór privadu. Esperiénsia ho programa kriasaun empregu diretu iha nasaun oioin iha mundu,  hatudu ona katak nia promove empregu iha setór privadu lalais liu duké polítika estímulu ekonómiku konvensionál.

Agora, tempu to’o ona atu dezeña no implementa programa hirak hanesan ne’e. Atu fahe de’it osan ba família ka negosiante sira ne’ebé sei halai lakon kedas ba rai-li’ur,  bainhira ema sosa sasán importadu, sei lori ita atu tuir tan dalan ba dependénsia no konsekuénsia aat liután. Ita hasoru duni dezafiu boot iha dalan bá oin, maibé, ida-ne’e mós reprezenta oportunidade boot ida ba ita-nia rain dezde ukun-an. Fiar iha kapasidade produsaun ai-han rai laran, investe. Se la  fiar, buka dalan ba importasaun ba. Ita hare foin rona deit katak Estado atu fo’o subsidiu, iha Dili laran iha Sucos balun ema hahu dudu malu atu bele regista an hodi bele hetan netik apoio ida le insignifikante ba nia familia. Maibe nia precija. Estado tenki hare situasaun hanesan ne’e nia efeito ba tempo naruk. 


Tempu  badak liu.

Leave a comment

Design a site like this with WordPress.com
Get started